TZ HNŽ/K na Konferenciji o kulturno-povijesnoj i vjerskoj baštini kao pokretaču luksuznog turizma

Druga Konferencija održivog razvoja kulturno povijesnog i vjerskog turizma, održana je proteklog vikenda u Dubrovniku u programu 1053. Feste sv. Vlaha i Dana Grada 2025. g., u prostoru Klarisa, dvorani Visia. Na Konferenciji se se predstavila i Turistička zajednica Hercegovačko neretvanske županije/kantona.

Okupljenima se na početku obratila organizatorica konferencije Sunčana Matić iz agencije LUX Promocija te istaknula kako je program niz jedinstvenih predavanja posebno pripremljenih za 2. Konferenciju kao ponajboljih primjera turističke Hrvatske.

Vrijednost kulturno-povijesne i sakralne baštine u turizmu u Hrvatskoj, do danas nije prepoznata atraktivnom za promociju turizma i ovim programom želja je predstaviti temu s ciljem transakcije u luksuznu i premium ponudu turističke Hrvatske gdje apsolutno pripada. Repozicioniranjem u vrh luksuzne ponude destinacije, objekti prezentirani programom usmjereni su na individualne goste koji preferiraju mir, vrhunsku uslugu i diskretnu poslugu.

Program 2. konferencije niz je unikatnih predavanja posebno pripremljenih za Dubrovnik kao ponajboljih primjera turističke Hrvatske. Konceptom, program predstavlja izrazitu povijesnu, kulturnu, turističku i društvenu vrijednost očuvanja kulturno povijesne i sakralne baštine te spoja s turizmom na načelima održivog razvoja. Uz kulturno povijesni i vjerski turizam, održivim upravljanjem kao dodana vrijednost gospodarskom rastu nastaju i preduvjeti za razvoj luksuznog turizma, što pridonosi uz destinacijsku prepoznatljivost i pozicioniranju Hrvatske u premium turističkom segmentu.

Program konferencije obuhvatio je sljedeća predavanja:

• Lopud 1483 – fuzija povijesti, umjetnosti i prirode u harmoniji suvremenog luksuza – Irena Bajić, direktorica Arcus Dalmatia d.o.o., investitora obnove i upravitelja kompleksa Lopud 1483
• Palača Lešić Dimitri, prepoznatljiv simbol očuvanja kulturne baštine Korčule – Patricia Karačić, marketing manager Lešić Dimitri Palace
• Ljetnikovac Natali, prošlost kao temelj budućnosti – Nika Benić, operativna direktorica Palace Natali
• Dubrovačka katedrala i jubilarna sveta godina – Hrvoje Njavro, Dubrovačka biskupija
• Sakralna baština u turizmu HNŽ i Međugorje kao hodočasničko odredište – Anđelko Maslać, vd direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije
• Vjerski turizam u Kraljevini Saudijskoj Arabiji u kontekstu održivog razvoja – doc. dr. sc. Aldin Dugonjić, The Bridge
• Za križen – Marija Marjan, direktorica Turističke zajednice općine Jelsa
• Kulturno povijesno blago Novalje – Marina Šćiran, direktorica Turističke zajednice Grada Novalje
• Valorizacija kulturne baštine Otočca putem proširene stvarnosti – Viktorija Rogić, direktorica Turističke zajednice Grada Otočca

Anđelko Maslać, vd direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije, predstavio je predavanjem „Sakralnu baštinu u turizmu HNŽ i Međugorje kao hodočasničko odredište“. Vjerske tj. sakralne objekte nalazi riznicama kulturnoga blaga, istovremeno arhitektonski vrijednim građevinama koje značajno oblikuju kulturni identitet područja. Sadržajno obogaćuju vjersko-kulturnu turističku ponudu i imaju snažan utjecaj na ukupni turistički doživljaj posjetitelja i formiranje turističkog brenda regije. Katolička, pravoslavna i islamska sakralna arhitektura, na ovom relativno malom prostoru, oslikavaju dojmljivu lepezu hercegovačke duhovne i kulturno povijesne stvarnosti. Pored glavnih teoloških funkcija crkava, džamija, manastira i samostana, pojedini su objekti pravi arhitektonsko umjetnički dragulji, lako dostupni posjetiteljima iz cijeloga svijeta. Kroz muzeje i galerije ali i brojne kulturne događaje, u njima se susreće i njeguje hercegovačko kulturno povijesno naslijeđe. Zbog toga su sakralni objekti i sadržaji koji ih prate od velikog interesa Turističke zajednice HNŽ. Primjeri su; Koski Mehmed - pašina džamija, Karađoz - begova džamija, Franjevačka crkva i samostan Sv. Petra i Pavla u Mostaru, Islamska bogomlja - Tekija u Blagaju, Pravoslavni manastir u Žitomisliću, Franjevački samostan i crkva na Šćitu, crkva sv. Jakova u Međugorju i mnogi drugi. Važno je prepoznati da vjerski turizam obuhvaća širu vjersku i kulturnu motivaciju uz turističke aktivnosti, a hodočašća ipak užu sa svojom specifičnosti razvoja van termina turizma pod okriljem crkve i vjerskih zajednica koje hodočašća organiziraju. Motivacija vjerskog turista i hodočasnika je slična ali i različita, te su i aktivnosti istovremeno slične ali se i razlikuju u ponudi. Na primjeru Međugorja ova teorija pronalazi svoju potvrdu, prvenstveno duhovnu. U odnosu na spomenuto, hodočasnička potražnja je specifičnija i adaptirane ponude, što iziskuje na destinaciji posebna znanja i iskustva turističkog sektora o vjerskim protokolima. Međugorje je izvrstan primjer hodočasničke destinacije. Analizom duhovnih i ostalih aktivnosti međugorskih hodočasnika, može se bolje razumjeti i napraviti pojmovno razlikovanje termina koji se susreću unutar vjerskog turizma.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma i sporta RH, Ministarstva kulture i medija RH i Grada Dubrovnika u programu obilježavanja Dana Grada Dubrovnika i Feste sv. Vlaha. Podrška organizaciji su Turistička zajednica grada Dubrovnika, Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Kinematografi Dubrovnik, Hotel Rixos Premium Dubrovnik i Hotel Lero.